Jubilarna izložba i izgradnja ugaonih palača
od 1891. do 1912.
Od 15. kolovoza do 30. rujna 1891. Jubilarnom izložbom obilježava se pedeseta obljetnica osnutka Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva te je predstavljen gospodarski razvoj Trojedne kraljevine. U sredini trga bio je bazen s vodoskokom, oko njega nasadi, a uz obode dvadeset i dva paviljona, jedanaest kioska, četiri velike suše i pčelinjak. Izložba se održavala i u zgradi Sveučilišta i Gospodarskog društva. Vodoskok je ostao do ljeta iduće godine.
Svojom spoljašnošću bila je nalik – smije li se tako reći ljepušnoj koketi, koja ne može imponovati svojim bogatstvom i sjajem, no koja ima ukus, te umije sve na sebi iztaći u najboljem milovidnom svjetlu, a uz to ima nježan, primamljiv pogled za svakoga, koji joj se u kojoj godj namjeri približi. Izložbeni su arhitekti, enženjeri, vrtlari i aranžeri učini sve, što su mogli čednimi sredstvi učinit, pa se u tom pogledu izložba nije morala zastidjeti ni pred kritičnim strancima, ni pred domaćim surevnjivim očima.
Učiteljski dom, danas Hrvatski školski muzej, izgrađen je na jugoistočnoj strani trga1889. godine i to je jedno od prvih ostvarenja Lea Hönigsberga, iz vremena dok je još samostalno djelovao. Monumentalna neorenesansna palača s kupolom u sredini jedna je od većih gradskih historicističkih javnih zgrada.
Palača Narodnih novina u neorenesansnom stilu gradi se 1891. godine, na sjeverozapadnom dijelu trga, na uglu današnje Frankopanske ulice i Deželićeva prilaza.
U prvoj zagrebačkoj uglovnici s kupolom, koju je projektirao Kuno Waidman, danas se nalazi Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Pogled na palaču Narodnih novina
Kuća Ferde Rudovitsa, u kojoj je Kazališna kavana, izgrađena je na sjeveroistočnoj strani 1899. godine kao dvokatnica, a projektirao ju je arhitekt Martin Pilar, iz biroa Pilar, Mally & Bauda. Temeljito je nadograđena i pregrađena 1921./1922. godine prema projektu Ottona Goldscheidera, kada su joj pridodani pročelje u stilu međuratnog klasicizma, treći kat i mansarda.
Upravna zgrada Trgovačko-obrtničke komore na jugozapadnoj strani trga jedina je secesijska zgrada na trgu. Podignuta je 1902./1903. godine prema projektu Vjekoslava Bastla u okviru arhitektonskog biroa Hönigsberg i Deutsch.
Posljednja uglovnica na jugoistočnom uglu, Kuća Frank, građena je od 1912. do 1913. godine prema projektu Viktora Kovačića. Zgrada je prema želji investitora projektirana u firentinskom stilu.
Time je trg prije Prvoga svjetskog rata bio potpuno izgrađen, osim sjeverozapadnog dijela na kojemu je tek između 1961. i 1964. prema projektu Stanka Fabrisa izgrađena zgrada Željpoha, kasnije Ferimporta. Danas se na tome mjestu nalazi zgrada Muzičke akademije (2004.) prema projektu Milana Šosterića.
Obelisci, koji su prvotno stajali pred kazalištem, premješteni su na Mirogoj.
Prazan prostor između kazališta i Sveučilišta upotpunjen je 1910. godine Meštrovićevim Zdencem života (1905.). Arhitektonsko uređenje prostora oko zdenca izvedeno je 1911. /1912. prema projektu Ignjata Fischera.