Izgradnja Hrvatskoga zemaljskog kazališta
Potres 1880. godine znatno je oštetio zgradu kazališta, no s obzirom na nedostatak sredstava za izgradnju nove zgrade prionulo se sanaciji stare. Političar i dramski pisac Marijan Derenčin, tada na čelu Kazališnog odbora, pokrenuo je prikupljanje sredstava za izgradnju nove zgrade, pa je 1881. godine od bečkog ureda Fellner i Helmer, iskusnih projektanata kazališnih zgrada tog vremena, naručio idejnu osnovicu projekta nove zgrade.
Iste godine Hrvatski sabor usvojio je prijedlog Kazališnog odbora o donošenju Zakona o građenju novoga zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Derenčinovim odlaskom s čeonog mjesta Kazališnog odbora ova inicijativa pada u drugi plan.
Marijan Derenčin
(Rijeka, 24. XI. 1836. – Zagreb, 8. II. 1908.)
Kada se ban grof Khuen-Héderváry, ustoličen 1883. godine, uključuje u rasprave u vezi s izgradnjom kazališta 1886. godine, usmjerava se na izgradnju kazališta na prostoru Sajmišta. S jedne strane iz financijskih razloga, jer očekuje da će grad besplatno ustupiti zemljište, pri čemu bi se sredstva kazališnog fonda koristila isključivo za gradnju, a s druge jer uzima u obzir razvojni potencijal trga.
Prijedlozi lokacija koje zastupa Kazališni odbor su istočna strana Jelačićeva trga, zemljište u Ilici gdje je kasnije izgrađena palača Prve hrvatske štedionice (Oktogon), na kompleksu između današnje Margaretske, Bogovićeve i Petrićeve ulice, te na Zrinjevcu. Ban je službeni upit Gradskoj skupštini o besplatnom ustupanju zemljišta na Sajmištu uputio 11. travnja 1886. godine.
Gradska skupština odlučuje ga pokloniti, ali uz niz ograničenja, jer su skloniji gradnji na Jelačićevu trgu.
Nakon spora oko lokacije izgradnja kazališta ponovno se aktualizira 1892. godine, u jeku velikog zemaljskog projekta izgradnje škola i prosvjetnih institucija Izidora Kršnjavoga. Cijeloj stvari pomaže i najava dolaska cara Franje Josipa I. u Zagreb 1895. godine. Prema banovoj želji, početkom 1894. godine ponovno započinje rasprava o lokacijama na tada već Sveučilišnom trgu i istočnoj strani Jelačićeva trga, no ban zaključuje:
Što se tiče razvoja grada Zagreba, ja sam u tom optimista, te se nadam da će se on liepo razvijati i to ne samo na jednom mjestu, već na više stranah… Oko Sveučilištnog trga okupit (će se) kulturni zavodi, pa će tamo biti kulturno središte.
Knežević, S. Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice. Zagreb: Artresor, 2020.
Ban Karoly Khuen-Héderváry
(Gräfenberg kraj Freiwaldaua, Češka, 23. V. 1849. – Budimpešta, 16. II. 1918.)
Stoga su od tvrtke Helmer i Fellner naručeni novi nacrti te je sklopljen ugovor o izgradnji kazališta. Radovi su započeli 22. svibnja 1894., za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom, a tijekom zime obavljeni su unutarnji radovi, a zidovi dekorirani freskama.
Mladi doktor filozofije i kazališni kritičar Stjepan Miletić preuzeo je upravu Hrvatskoga zemaljskog kazališta na poziv bana Khuen-Héderváryja 1894. godine te je bio intendant od 1. lipnja 1894. do kolovoza 1898. godine.
Za novu je zgradu imao niz prijedloga, no prihvaćen je tek onaj da Vlaho Bukovac izradi svečani zastor. Tako je nastao poznati rad Hrvatski preporod, radnog naslova Slavlje narodne lirike i dramatike, Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, koji prikazuje Gundulića u predvorju antičkog hrama kako prima prvake političkog i kulturnog života hrvatskoga narodnog preporoda, uz koje su i neki istaknuti glumci 19. stoljeća.
(Zagreb, 24. III. 1868. – München, 8. IX. 1908.)
Virtualna izložba o Stjepanu Miletiću
Djela Stjepana Miletića u katalogu Knjižnica grada Zagreba
Glavni svoj umjetnički ures dobilo je novo naše glumište međutim u krasnom Bukovčevom zastoru, koji nam predočuje kulturni pokret Ilira na temelju dubrovačkih tradicija. Ova misao doista je najkrasnije provedena, te nam živost boja, naročito svjetlo mjesto okolo Gundulića te kolo vila i satira opaja oko. I lica naših ilirskih velikana krasno su karakterizovana. Demeter, po svojoj zasluzi za hrvatsko glumište ovdje glavna osoba, zaprema sredinu, ako i jest njegova figura tehnički nešto prevelika.
Miletić, S. Hrvatsko glumište : (1894-1899) : dramaturški zapisci. Zagreb: Knjižara Gjure Trpinca, 1904.
Svečano otvaranje novoga glumišta imala su poporatiti i dva literarna djela, dašto pretežno prigodne vrijednosti, i to "Spomen-spis", koji bi u kratkim crtama izložio povijest hrvatske glumišne umjetnosti, i scenski "Proslov", s kojim bi se novo glumište otvorilo. (...) Dramaturg Andrić imao je sastaviti "Spomen-spis", a ja "Proslov".
Miletić, S. Hrvatsko glumište : (1894-1899) : dramaturški zapisci. Zagreb: Knjižara Gjure Trpinca, 1904.
Na poziv Stjepana Miletića 1894. godine mladi je Nikola Andrić, autor Spomen-knjige Hrvatskog zem. kazališta pri otvaranju nove kazališne zgrade, postao dramaturg Hrvatskoga zemaljskog kazališta u Zagrebu sve do 1899. te kasnije, od 1901. do 1907. godine.
Zagrebačko je kazalište bilo dovršeno 8. listopada 1895. godine, a otvoreno je 14. listopada, uz carevu nazočnost, Miletićevim prologom Slava umjetnosti i osmom slikom Zajčeve opere Nikola Šubić-Zrinski.
Miletić se već 1898. godine povukao iz kazališta, zbog nesuglasica s Khueonovom vladom, ovo prvo razdoblje rada nove zgrade zagrebačkog kazališta, vrijeme njegove uprave, bilježi se kao početak nove, suvremene i po svim obilježjima moderne epohe koju je Miletić kao organizator, intendant, redatelj i preporoditelj scenskog života potaknuo.
Novom je kazališnom zgradom omogućeno da Zagreb i hrvatska kazališna umjetnost slijedi scenski napredniji kazališni svijet te se pozicionira na europskoj kazališnoj sceni, gdje i pripada.
Zagreb : Sveučilištni trg. [s. l.]: [s. n.], [1908?]
